Mediteranska prehrana

Da, itekako ima razlike – hrana je više od „sredstva za preživljavanje“. Izbor hrane i način jedenja sociološki je i kulturološki fenomen, a nutricija je fiziološki i zdravstveni čimbenik.
Tisućama godina unazad ljudi su razvijali različite nutritivne potrebe, ovisno o zemljopisnoj lokaciji i klimatskim uvjetima u kojima su se nalazili. Tako Eskimi, koji žive u ekstremno hladnim uvjetima, jedu mnogo ribe bogate esencijalnim masnim kiselinama i mnogo mesa, što bi itekako opteretilo probavni sustav stanovnika Mediterana. Znači li to da su Eskimi, koji izgledaju punašno, skloniji srčanim bolestima? Ne, naprotiv, kod njih su vrlo rijetke bolesti srca i krvnih žila jer jedu mnogo ribe bogate zdravim esencijalnim masnim kiselinama. Uz to, njihova se krv zgrušava znatno sporije nego kod ljudi iz zapadnih razvijenih zemalja. No bi li prehrana Eskima bila pogodna i za stanovnike
Afrike, koji žive u vrućim i vlažnim uvjetima?
Ne, naprotiv, takva prehrana preopteretila bi njihov organizam jer klimatski uvjeti zahtijevaju da osnovu njihove prehrane čine namirnice bogate biljnim vlaknima, kao što su leća, grah, kukuruz, mnogo povrća, ječam, pšenica, riža… Takav način prehrane razlog je što su kod stanovnika Afrike rijetke bolesti i stanja poput divertikuloze, karcinoma debelog crijeva, opstipacije, hemoroida, pretilosti, proširenih vena, Chronove bolest – ukratko, stanja i bolesti danas vrlo česta u razvijenim zapadnim zemljama. Zaključak je jednostavan, a to je da naše prehrambene navike itekako ovise o zemljopisnoj lokaciji i klimi te dostupnosti hrane i socijalno-ekonomskim uvjetima regije u kojoj živimo.

A koji je način prehrane tipičan za nas, kao i za druge zemlje koje okružuju Mediteran?

Pa naravno, mediteranska prehrana (The Mediterranean Diet, kraće MD)! Da, od svojih baka naslijedili smo mediteransku prehranu, ali zbog sve veće globalizacije u proizvodnji hrane i modernih tehnologija te odlaskom mnogih mladih u urbane i tehnološki razvijene sredine, biranjem brze i masne rafinirane hrane, koja ranije nije bila tipična za ovo podneblje, mediteranska prehrana ubrzano je prestajala zauzimati važnost u evoluciji i zdravlju ljudi s Mediterana. Sve su to razlozi što je 16. studenoga 2010. UNESCO Intergovernmental Committee for the Safeguarding of Intangible Cultural Heritage u Nairobiju u Keniji odlučio Mediteransku prehranu staviti na popis Intangible Cultural Heritage of Humanity!
Danas je znanstveno dokazano da je mediteranska prehrana jedini dugoročno zdrav i održiv stil prehrane te i ne čudi da danas većina znanstvenika koja se bavi kreiranjem zdravlja od Amerike, Australije, Kanade, čak i Indije preporuča baš mediteranski način prehrane.
Ja sam se već od 2009.godine u mojoj prvoj knjizi ‘Prehrana 21.stoljeća- 12 znanstvenih odgovora na pitanje može li hrana biti užitak i lijek’ vratila  mediteranskoj, zaboravljenoj, autohtonoj hrani a danas na ovoj stranici kreirala prvi Doctor Nutrition Health Club baziran na mediteranskoj prehrani niskoga GI&GL.

Za više informacija posjetite Doctor Nutrition Health Klub

Comments

comments

Copy Protected by Chetan's WP-Copyprotect.

Prijava

Registracija | Izgubili ste lozinku?