Koji je način prehrane tipičan za nas, kao i za druge zemlje koje okružuju Mediteran? Pa naravno, mediteranska prehrana! Mediteranski način prehrane nasljedili smo od svojih baka, ali zbog sve veće globalizacije u proizvodnji hrane i modernih tehnologija te odlaskom mnogih mladih u urbane i tehnološki razvijene sredine, biranjem brze i masne rafinirane hrane, koja ranije nije bila tipična za ovo podneblje, mediteranska prehrana ubrzano je prestajala zauzimati važnost u evoluciji i zdravlju ljudi s Mediterana. Sve su to razlozi što je 16. studenoga 2010. UNESCO Intergovernmental Committee for the Safeguarding of Intangible Cultural Heritage u Nairobiju u Keniji odlučio Mediteransku prehranu staviti na popis Intangible Cultural Heritage of Humanity!

Istraživanje poznato pod imenom Seven Countries Study pokazalo je da je kod muškaraca iz Amerike i sjeverne Europe (za koje je bio tipičan zapadni način prehrane, danas afirmiran i kod nas) bio mnogo viši rizik od bolesti srca i krvnih žila nego kod muškaraca iz južne Europe, kojoj pripada i naše područje. Tim istraživanjem nije potvrđena samo važnost zdravog načina prehrane za naše zdravlje, nego i održavanja zdrave tjelesne težine, povezane s razinom tjelesne aktivnosti. Tada se proširio i naziv mediteranska prehrana, koja uključuje mnoštvo namirnica bogatih biljnim vlaknima poput žitarica, raznolikoga voća i povrća, orašastih plodova, mahunarki, različitih vrsta sjemenki i maslina, povećan unos ribe i morskih plodova, smanjen unos crvenoga mesa, umjeren unos jaja i mliječnih proizvoda, kao i peradi. Glavni izvor masnoća je, naravno, maslinovo ulje, a najvažnije sladilo ekološki med!

Pros: Klinička istraživanja o svim benefitima mediteranske prehrane su nepregledna i svi se slazemo u jednome – da to je taj najzdraviji način prehrane danas poznat! Napravljen je ogroman broj istraživanja o pozitivnom utjecaju mediteranske prehrane na naše zdravlje te sa vama dijelim neka iz moje prve mediteranske kuharice “Moja mediteranska dijeta”,  te su ona i jedna od najnovijih.
Mediteranska prehrana čuva srce i smanjuje postprandijalnu lipemiju – ovo je vrlo dinamično stanje pri kojem se razina masti u tijelu mijenja tijekom dana, odnosno od 2 do 12 sati nakon što smo pojeli hranu bogatu mastima. Jednostavnije, nakon obroka pojavljuju se masnoće u krvotoku. Istraživanje je objavljeno u kolovozu 2011., trajalo je tri mjeseca i uključivalo 135 odraslih ljudi ― 52 muškarca i 83 žene (svi s umjerenim kardiovaskularnim rizikom), od kojih su neki slijedili principe mediteranske dijete, a drugi bili na niskomasnoj dijeti koju je kreirao American Heart Association. Pokazalo se da su oni koji su slijedili načela mediteranske dijete mnogo efikasnije smanjili postprandijalnu lipemiju, što je dokaz da mediteranska dijeta čuva srce.
Istraživanje iz rujna 2011. (Gil. Ortega & Maldonado) potvrđuje da unos namirnica temeljenih na integralnim žitaricama dva do tri puta dnevno za 20 do 30 posto smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, 20–30 posto umanjuje rizik od dijabetesa tipa 2 te integralne žitarice i njihovi proizvodi imaju preventivnu ulogu kod kolorektalnog karcinoma, polipa, hormonskih karcinoma, karcinoma gušterače i ostalih karcinoma probavnog sustava.
Prema posljednjem španjolskom istraživanju (Escrich, Moral & Solanas), umjeren unos ekstradjevičanskog maslinova ulja tijekom života doista se čini kao vrlo zdrav odabir koji smanjuje pojavu karcinoma dojke, a kada je dijagnosticiran, pozitivno utječe na izlječenje.

Cons: Teško da mogu generalno kritizirati ovakav način prehrane, no dešava se da ponekad,  iako odaberemo  mediteranske namirnice, može ih  se kombinirati sa raznim masnim umacima, rafiniranim tijestima, prevelikom količinom sećera sto može poremetiti zdravstvene benefite tipičnih mediteranskih  namirnica. Stoga da bi efekat ove prehrane bio potpun, važno je voditi računa o glikemijskom indeksu namirnica, odnosno odabirati namirnice nižeg GI sto znači da će one postepeno otpuštati sećer u krv te tako cemo prevenirati prejedanje i održati što zdravijom razinu sećera u krvi.

Presuda: Najzdraviji tip prehrane danas poznat koji koristi lokalne, sezonske i minimalno obrađene namirnice, te završavam  kao što kažem i  u svojoj knjizi  – Zašto tražiti neke druge trendove kada je najzdraviji upravo kod nas?! Učlanite se u prvi Mediteranski Doctor Nutrition Health Club i nova znanja i iskustva podijelite sa najdražima u  svrhu poboljšanja zdravlja, mladolikosti i vitalnosti!

Comments

comments

Copy Protected by Chetan's WP-Copyprotect.

Prijava

Registracija | Izgubili ste lozinku?