Da li postoji univerzalni način prehrane koji bi nam svima pomogao da uklonimo sav višak kilograma, da budemo zdraviji i da se osjecamo energicnije ?
Hormonalni disbalans, razni psihološki uzročnici vezani uz naš zivotni stil , mnoge bolesti i stanja, ponekada promjena i same filozofije zivota su najcesci razlozi kada se odlucimo da primjenimo odreden nacin prehrane. No ono sto nikada ne smijemo zaboraviti jeste da smo svi mi razliciti i da nase individualne karakteristike i potrebe kreiraju nas stil prehrane. Da bismo bolje shvatili naše individualne potrebe odnosno razlike od drugih evo najjednostavnijeg objašnjenja – tisućama godina unatrag , ljudi ovisno o svojoj zemljopisnoj i klimatskoj lokaciji su razvili vrlo različite nutritivne potrebe tako primjerice Eskimi u svojoj svakodnevnoj prehrani unose mnoštvo ribe bogate esencijanim masnim kiselinama kao i mesa odnosno količinu proteinske i masne hrane koja bi jako opteretila probavni sustav onih na mediteranskoj prehrani. Eskimi iako izgledaju relativno debeli, njihova incidenca oboljevanja od srčanih oboljenja je relativno niska. Razlog je vjerojatno u bogatstvu ribe koju jedu te koja obiluje zdravim esencijalnim masnim kiselinama a dokazano je da i vrijeme zgrušavanja krvi je znatno sporije nego kod ljudi sa zapada čija je prehrana znatno drukcija. Za razliku od Eskima koji žive u ekstremno hladnim uvjetima, stanovnici tropskih krajeva imaju jake hereditarne potrebe za prehranom bogatom ugljikohidratima i to naročito mahunarkama, žitaricama, voćem i povrćem odnosno hranom koja im omogućava da aktivno žive u vrućim i vlažnim regijama svijeta. Ovo jednostavno govori da prehrana koja je zdrava za jednu regiju je često nezdrava za stanovnike druge regije! I naše tjelesne navike tisućama godina unatrag pa do danas su se drastično promijenile. Genetski smo programirani da se bavimo raznim aktivnostima koje zahtijevaju gubljenje kalorija od trčanja, hodanja, lova, ribolova, jahanja …ali eto i takav ‘program’ smo ‘prevarili’ te danas većina nas najviše vremena provede sjedeći u zatvorenim prostorijama, ispred računala, ne idemo pješice ili biciklom na posao nego naravno ugodnije nam je sjesti u auto te kada smo završili s poslom ponovno se dovesti do kuće te ponovno sjesti ispred TV ekrana. Debljina, hipertenzija, alergija, dijabetes, , srcane boesti, hormonalna neravnoteza su obiljezja 21. stoljeca i ne cudi da danas mnogi upravo svjesni ovoga tragaju za ‘idealnim’ nacinom prehrane. Koji je to najbolji, najpristupacniji i najidealniji tip prehrane koji nam jamci dugovjecnost i optimalno zdravlje?
Makrobiotička prehrana
Rijec macrobiotic znaci na grčkom dug život a makrobiotička prehrana potječe iz Japana. Ovaj način prehrane je mnogo više od odabira određenih vrsta namirnica nego je ono i filozofija življenja te upravo odabir namirnica je vezan uz istočnjaćku filozofiju da u tijelu izbalansiramo yin i yang. Yin hrana je hladna, pasivna i slatka dok yang je topla, slana i agresivna sto znači da ovaj nacin prehrane mora održati ravnotežu izmedu ovakvih namirnica. Makrobiotička prehrana preferira organsku i tradicionalnu pripremljenu hranu poput kuhanja na pari, pečenja a preferira unos integralnih cjelovitih namirnica,juha, mahunarki, povrća , dosta sojinih proizvoda uz malo ribe, voća , orašastih plodova, sjemenki. Makrobiotička prehrana je oblik vegeterijanske prehrane ali koji dozvoljava unos nešto mesa odnosno ribe.
Znate da je i ovakav način prehrane ‘moderniziran’? Nekada ranije makrobiotička prehrana je bila mnogo striktnija te se je provodila u fazama te u fazi kada se unosila samo voda i smeđa riza je bilo i najbolje uravnoteziti yin i yang. No danas je i ovaj način prehrane potpao pod utjecaj modernog doba odnosno nije tako striktan već prilagoden modernom zapadnom načinu zivljenja.
Cons – da biste odista u potpunosti prihvatili makrobiotički način prehrane morate pravilno uravnotežiti yin i yang hranu što za mnoge može biti komplicirano i neprakticno, makrobioticka prehrana ce zahtijevati i drasticne promijene vasih zivotnih navika. Ovakav nacin prehrane zahtijeva konsultaciju sa iskusnom stručnom osobom da bi se izbjegao nutricijski nedostatak što naravno financijski je skupo.
Nutrijenti koji često mogu nedostajati su željezo, vitamin B12, kalcijum što moze imati implikaciju po zdravlje. Moj zaključak bi bio jesti makrobiotski znaci educirati se dobro i onda primijeniti pravila ove prehrane jer raznolika i pravilna prehrana mora biti naš prioritet.
Pros- makrobiotička prehrana preferira unos zdravih namirnica bogatih biljnim vlaknima, organskim, minimalno obrađenih što je danas itekako važno vodeći računa da moderna tehnologija hrane je proizvela niz štetnih sastojaka koji se dodaju hrani koju svakodnevno jedemo. Zbog povećanog unosa biljnih vlakana ovaj način prehrane može prevenirati hemoroide, karcinom debelog crijeva a povećan unos fitoestrogena ima protektivnu ulogu od hormon uzrokovanih karcinoma poput karcinoma dojke. Osobe koje obole od karcinoma se upravo okrenu ovakvom načinu prehrane no do danas nemamo čvrsto znanstveno stajaliste da makrobiotička prehrana efektno pomaže kod karcinoma stoga kada vam je stanje dijagnosticirano morate se savjetovati sa stručnom osobom da ne bi došlo do nedostatka esencijalnih nutrijenata potrebnih za jači imunitet koji je sada itekako potreban!
Presuda – Zdrav način prehrane koji preferira unos zdravih biljnih vlakana, minimizira unos štetnih zasićenih masti, potencijalno efektan u preveniranju kroničnih bolesti i nekih vrsta karcinoma no zahtijeva drastičnu promijenu životnih navika i dosta edukacije da bi u potpunosti bio zdrav i da ne bi izazvao potencijalno opasne nedostatke važnih nutrijenata.
Prehrana po krvnim grupama
Naturopath Dr.Peter d’Adamo je kreator ove popularne dijete koja kaže da vaša krvna grupa utječe na naš prehrambeni program te određena hrana je najbolja baš za našu krvnu grupu jer je ona genetski marker naše individualnosti. Znači ako ste krvna grupa A najbolje bi bilo da ste vegeterijanac a tjelesna vježba preporučljiva je lagana tjelesna aktivnost kao joga ili golf, B bi trebali jesti crveno meso, ribu ali ne školjke i piletinu uz mnoštvo voće i povrća,krvna grupa AB kombinira prehranu A i B grupe,dok O krvna grupa bi trebala da minimizira unos pšeničnih namirnica odnosno izbjegavati ugljikohidrate te da jede više životinjskih proteina- izgleda da za njih bi Atkinsov program bio pogodan uz energične tjelesne vježbe koje podižu otkucaje srca – interesantno je da nas većina ima 0 krvnu grupu a ovaj dijetetski progrm i nudi već poznati uspješni visoko-proteinski režim ?!
pros- glasnogovornici ovoga režima tvde da im se poboljšao imuni sustav i generalno zdravlje. Režim je zasnovan na prirodnim namirnicama te sve krvne grupe su savjetovane da izbace ili minimiziraju nezdrave rafinirane namirnice.
Cons- ogromna lista namirnica je zabranjena te ako se i odlučite za ovaj režim morate biti pozorni da vas se ne desi nedostatak nekih važnih vitamina i minerala- što je za očekivati! Oskudni izbor namirnica može dugoročno osnažiti nezdravo biranje i jedenje raznih nutrienata. Ne unos dovoljno ugljikohidrata naročito za većinsku 0 grupu je u protivnosti sa današnjim nutricijskim potrebama i aspektima.
Presuda – iako je ovaj dijetetski režim autoru donio nakladu oko 2 miliona prodanih primjeraka, znanost ga nije prihvatila. Ideja da jedemo ovisno o krvnoj grupi je ideja autora a nije zasnovana na znanstvenom istraživanju. Kako je krvna grupa 0 najraširenija a predloženi režim nije ništa drugo već još jedna verzija visoko proteinske dijete , naravno gubitak težine je zagarantiran što mu je vjerojatno i donijelo popularnost.
Vegeterijanska prehrana
Vegeterijanska prehrana se tradicionlno i interpretira kao prehrana koja ne ukljucuje meso. No vegeterijanska prehrana je cesto razlicita te ukljucuje razlicite prehrambene restrikcije te tako danas imamo lacto-vegeterijance koji mogu unositi mlijecne proizvode, lacto-ovo-vegeterijance koji uz mlijecne proizvode mogu unositi i jaja, vegane koji ne unose niti bilo kakav oblik zivotinjskih namirnica ukljucujuci i med, vegeterijance koji jedu ribe a vrsta vegeterijanske prehrane je i sirovojedstvo gdje je prehrana bazirana na sirovom vocu i povrcu, mahunarkama, klicama i orasatim plodovima. Biti vegeterijanac ne znaci samo odabirati nezivotinjske namirnice nego je ovo i filozofija zivljenja koja se protivi okrutnom ubijanju zivotinja i ocuvanju okolisa kada se sume inistavanju da bi se na njima uzgajala hrana kojom se hrane zivotinje koje naposljetku zavrse na nasim tanjurima.
Cons – biti vegetrijanac znaci biti dobro informiran sto za neke moze biti problem jer nepoznavanje sastava kao i kombiniranja namirnica moze prouzrociti nedostatak vitamina B12, vitamina D, zeljeza, kalcija, omega 3 esencijalnih masnih kiselina sto moze prouzrociti anemiju, slabljenje vida, umor, povecan rizik od osteoporoze, trnjenje, slabost misica, dok nedostatak vitamina B12 medu djecom mladom od 5 godina moze dovesti do sporijeg rasta i problema sa kostima . Njemacko istrazivanje obavljeno medu njemackim veganima ‘Homocysteine and cobalamin status in German vegans’ pokazuje neravnotezu izmedu kobalamina i homocisteina sto moze prouzrociti hiperhomocisteinemiju- stanje koje dovodi do povecanog rizika od srcanih bolesti. Australsko istrazivanje objavljeno u PHN – Public Health Nutrition UK medu mladim vegeterijancima i nevegetrijancima pokazuje da su vegeterijanci generalno bili zdraviji i manje su trazili lijecnicku pomoc od nevegeterijanaca no zene vegeterijanke su imale izrazenije menstrualne tegobe i generalno su imale losiji mentalni perfomans sto je klinicki znacajno. Skorije istrazivanje objavljeno 2012. godine u PHN British Nutrition Society’ Vegetarian diets, low-meat diets and health: a review ‘ potvrduje da nedostatak gore navedenih nutrienata mora biti osiguran narocito medu osjetljivom grupom vegeterijanaca i narocito vegana kao sto su djeca, trudnice i zene koje doje. Ako se mlada osoba iznenada odluci postati vegeterijanac ili vegan u doba puberteta to moze biti potencijalno opasno za zdrav razvoj, krucijalan u ovome stadiju zivota a cesto ovakav nacin prehrane moze maskirati ozbiljna stanja poput anoreksije i bulimije.
Pros – Vegeterijanski nacin prehrane u mnostvu znanstvenih istrazivanja kontinuirano potvrduje mnoge zdravstvene benefite. Obilje unosa voca i povrca koje sadrzava antioksidanse, fitokemijske tvari, biljna vlakna ima protektivne metabolicke prednosti od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma. Vegeterijanska prehrana sadrzi manje zasicenih masti a vise omega-6 bogatim polinezasicenih masnih kiselina sto ima povoljan efekat na zdraviji profil masti u krvi. The Seventh Day Adventist istrazivanje potvrduje protektivnu ulogu vegeterijanske prehrane od dijabetesa dok klinicka istrazivanja potvrduju da vegeterijanska prehrana kod onih sa dijabetesom poboljsava zdraviju razinu secera u krvi. U mojoj knjizi Prehrana 21 stoljeca za zene govorim da vegeterijanke mnogo efektnije izbacuju ‘stare’ hormone i to tri puta efikasnije nego zene koje jedu meso i koje resorbiraju vise estrogena u tijelu sto je cini zdravom za zensko genitalno zdravlje. Glede opcenito karcinoma, danas imamo limitirane cinjenice da vegeterijanska prehrana stiti od karcinoma te su potrebna daljnja istrazivanja da bi ovo potvrdila. Prevelik unos crvenoga mesa je u direktnoj vezi sa karcinomom debelog crijeva te vegeterijanska prehrana ima protektivan ucinak od ovoga tipa karcinoma. Trenutacno se najvise pozornosti daje b-glukanu iz zobi, biljnim sterolima, soja poteinima, psyllium-u koji cine vazan dio vegeterijanske prehrane te cije djelovanje ima pozitivan ucinak na dobri HDL kolesterol koji je protektivan cimbenik od kardiovaskularnih bolesti.
Presuda – pazljivo planirana vegeterijanska i veganska prehrana moze osigurati optimalno zdravlje. Cinjenice potvrduju da djeca se mogu zdravo razvijati i na veganskoj i vegeterijanskoj prehrani. No ono sto je jako vazno mora se osigurati zdrav unos zeljeza, vitamina D, B12, omega 3 esencijalnih masnih kiselina, kalcija i to narocito u osjetljivoj grupaciji kao sto su djeca, trudnice i dojilje!
Raw food prehrana – Sirovojedstvo
Kao sto sam prije spomenula sirovojedstvo je oblik vegeterijanizma. a većina su vegani. U posljednje vrijeme čini se da ovaj vid prehrane dobiva ekstra medijsku pozornost. Da li je ključ ljepseg izgleda, super zdravlja, extra energije u sirovojedstvu?
Sirovojedstvo prefeira unos sirovih namirnica jer po principu ovakve prehrane to naše tijelo najviše voli a svi vrijedni enzimi se uništavaju kuhanjem. Ovo naravno ne znači da sirovojedstvo apsolutno isključuje kuhanje nego se hrana spravlja na temperature ispod 48 C i to korištenjem dehidratora koji hranu ne kuha vec suši kao da smo je sušili na suncu. Sirovojedstvo vjeruje da kuhanjem ‘ubijamo’ vitamine i enzime koji su važni za zdravi probavni sustav. Ovakav tip prehrane preferira mnostvo voća, povrća, klica, sjemenki, začina, prirodnih zaslađivaca, biljnih vlakana, hladna prešana ulja…lista odista izgleda super zdrava pa da li je ovaj način prehrane onaj ‘pravi’?
Cons – sirovojedstvo zahtijeva dosta vremena za kuhanje a i pripremu hrane što znači da za prezaposlene može biti time-consuming. Da biste se ovako hranili potrebno je financijski uložiti u dehidrator hrane , termometar za hranu, sokovnike.
Kao sto sam na početku naglasila svaka prehrana mora voditi računa o našim individualnim karakteristikama te tako oni koji žive u hladnim krajevima poput Eskima teško da bi dobili dovoljno energije ovakvom vrstom prehrane.
Iako kupusasto povrće poput brokula i prokula je zdravo i njihov sirov unos čini se da ima protektivnu ulogu kod karcinoma mokraćnog mjehura ipak za mnoge žene sa problemom štitnjace će biti kontraproduktivno.
Osobama sa dijabetesom i sklone hipoglikemiji se ne preporuča ovakav tip prehrane kao i mlađoj djeci! Osobe na ovakvom načinu prehrane će biti sklonije nedostatku vitamina B12, vitamina D, omega 3 esencijalnim masnim kiselinama i željezu a i cinku. Stoga osobama sklonijim anemiji, trudnicama, onima sa problemima koštanog sustava se ne preporuća ovaj tip prehrane. Kod nekih žena ovakav tip prehrane može dovesti do nagloga gubljenja na kilaži te se može pojaviti amenoreja odnosno prestanak mjesećnice.
Pros- sirovojedstvo nudi zdrave namirnice koji imaju manje soli, zasićenih masti , bogate biljnim vlaknima. Danas većina istraživanja se odnosi na vegeterijanstvo a vrlo malo kliničkih istrazivanja se fokusira na sirovojedstvo te moramo jos sačekati da znanstvena istraživanja sa sigurnošću potvrde ovaj način prehrane. Neka izvješća sugeriraju da ovakav tip prehrane može prevenirati karcinome poput karcinoma mokraćnog mjehura, karcinom jednjaka i karcinom želuca. Sirovojedstvo pomaže skidanju suvisnih kilograma što ce balansirati i krvne masti odnosno smanjiti loši LDL kolesterol.
Presuda – Danas nemamo dovoljno kliničkih istraživanja koja bi potvrdila djelovanje sirovojedstva po naše zdravlje. Većina zdravstvenih benefita potječe od onih koji propagiraju ovaj način prehrane te danas po meni istina o zdravlju koju donosi sirovojedstvo bi bila možda negdje između. Sačekajmo još neko vrijeme koje ce donijeti klinička istraživanja te koja će potvrditi da je ovaj tip prehrane bas ‘taj ‘ za optimalno zdravlje i ljepotu. Do tada ako se odlučite ga provoditi vodite računa da vam ne nedostaje cink, željezo, omega 3 esencijalne masne kiseline, kalcij i vitamin D!
Paleolitska prehrana
Idealan nacin prehrane je onaj koji promovira optimalno zdravlje i dugovjecnost. Da li je to paleoilitska prehrana koju su jeli nasi preci? U posljednje vrijeme paleolitska prehrana koja promovira unos proteina u obliku mesa, divljaci i povrca , prehrana koju su jeli nasi predaci preko 10.000 godina unatrag postaje popularna. Ovaj tip prehrane pokusava da kopira ono za sto smo i evolucijski programirani da jedemo – proteine zivotinjskog porijekla i povrce. No da li je ovo moguce u 21.stoljecu kada su se ne samo promijenile nase prehrambene navike nego i nasa tjelesna aktivnost?
Nas predak je lovio, trcao, jeo meso i povrce oslobodeno kemikalija a vremenom jedina stanja koje je imao su bila nedostaci nutrienata a danas imamo niz kronicnih bolesti- debljina, hipertenzija, dijabetes.. te da li odista povratak ovoj prehrani nas moze uciniti zdravijima?
Cons: od 50 tih godina prosloga stoljeca kreirano je 3500 kemikalija koje svakodnevno unosimo hranom a danas ih nazovimo ksenoestrogenima – vanjskim kemikalijama koji imitiraju nase hormone te koja su uveliko odgovorna za niz oboljenja. Nazalost meso proizvedeno modernim tehnologijama ce cesto sadrzavati antibiotike i hormone rasta koji se danas ‘optuzuju’ zasto je u porastu broj karcinoma poput prostate, dojke i debeloga crijeva. Stoga jesti paleolitski moze biti skupo jer organski proizvedeno meso je skuplje te mnogima stoga ne lako dostupno. Iako ovakav nacin prehrane ima evolucijsku logiku ipak nase tijelo tisucama godina se je adaptiralo na niz drugih nutrienata koje ovaj tip prehrane ne preferira te to moze izazvati nutricijske nedostatke. Kako jesti orginalno paleolitski- nas predak je jeo divljac, ribu tek uhvacenu iz nezagadenih voda, tek ubrano povrce, sjemenke ….a mi danas sve to jedemo ali vecinom ‘obradeno’ modernom tehnologijom hrane.
Paleolitska prehrana u danasnjem modernom vremenu itekako moze biti neprakticna tako da sumnjam da je dugorocno mozemo u potpunosti slijediti. Ono sto smatram potencijalno opasnim je i dugorocan unos proteina zivotinjskog porijekla koje su po prirodi acidna uz nedovoljno alkalne hrane sto moze izazvati prekiselost tijela koja negativno moze utjecati na zdravlje nasih unutranjih organa posebice bubrega i jetre. Ovaj nacin prehrane moze dovesti i do zacepa odnosno do neefikasnosti izbacivanja stetnih tvari iz tijela.
Pros: Paleolitska prehrana definitivno dovodi do gubljenja na tezini. Nacela paleolitske prehrane u klinickim istrazivanjima pokazuju je ucinkovitom u tretmanu metabolickog sindroma, debljine, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa. Isto tako ovakav nacin prehrane koji ukljucuju namirnice koji su nasi davni preci jeli bez unosa rafiniranih namirnica i dodanih secera moze biti uspjesna i kod karcinoma jer se smatra da visak secera u tijelu pogoduje karcinogenim stanicama. No nemamo dovoljno klinickih istrazivanja koja bi ovo potvrdila.
Unos plave divlje ribe, sjemenki i orasatih plodova ce ojacati nase tijelo zdravim omega 3 esencijalnim kiselinama koja imaju antiupalno djelovanju.
Presuda – Paleolitska prehrana po posljednjim istrazivanjima je ucinkovita u tretmanu epidemijskih stanja i bolesti poput debljine i dijabetesa no mora se biti pozoran da ovakvim nacinom prehrane ne izazovemo potencijalno opasnu kiselost tijela. Kalcij i vitamin D ce najcesce nedostajati te je potrebno voditi racuna o njihovom adekvatnom unosu. Za sada imamo istrazivanja koja pokazuju kako u jednom kracem razdoblju ovakav tip prehrane moze imati impakt po nase zdravlje no nemamo dovoljno klinickih istrazivanja koja bi potvrdila benefite ako dugorocno ovako jedemo.
Po meni dugorocno ovakav tip prehrane je tesko odrzati jer zivimo u vremenu gdje se je i zivotni stil i kakvoca hrane a i nase prehrambene navike promijenile u odnosu na razdoblje kada su zivjeli nasi preci.
Mediteranska prehrana
A koji je način prehrane tipičan za nas, kao i za druge zemlje koje okružuju Mediteran? Pa naravno, mediteranska prehrana ! Od svojih baka naslijedili smo mediteransku prehranu, ali zbog sve veće globalizacije u proizvodnji hrane i modernih tehnologija te odlaskom mnogih mladih u urbane i tehnološki razvijene sredine, biranjem brze i masne rafinirane hrane, koja ranije nije bila tipična za ovo podneblje, mediteranska prehrana ubrzano je prestajala zauzimati važnost u evoluciji i zdravlju ljudi s Mediterana. Sve su to razlozi što je 16. studenoga 2010. UNESCO Intergovernmental Committee for the Safeguarding of Intangible Cultural Heritage u Nairobiju u Keniji odlučio Mediteransku prehranu staviti na popis Intangible Cultural Heritage of Humanity! Istrazivanje poznato pod imenom Seven Countries Study pokazalo je da je kod muškaraca iz Amerike i sjeverne Europe (za koje je bio tipičan zapadni način prehrane, danas afirmiran i kod nas) bio mnogo viši rizik od bolesti srca i krvnih žila nego kod muškaraca iz južne Europe, kojoj pripada i naše područje. Tim istraživanjem nije potvrđena samo važnost zdravog načina prehrane za naše zdravlje, nego i održavanja zdrave tjelesne težine, povezane s razinom tjelesne aktivnosti. Tada se proširio i naziv mediteranska prehrana, koja uključuje mnoštvo namirnica bogatih biljnim vlaknima poput žitarica, raznolikoga voća i povrća, orašastih plodova, mahunarki, različitih vrsta sjemenki i maslina, povećan unos ribe i morskih plodova, smanjen unos crvenoga mesa, umjeren unos jaja i mliječnih proizvoda, kao i peradi. Glavni izvor masnoća je, naravno, maslinovo ulje, a najvažnije sladilo ekološki med!
Pros : Klinicka istrazivanja o svim benefitima mediteranske prehrane su nepregledna i svi se slazemo u jednome – da to je taj najzdraviji nacin prehrane danas poznat! Ogroman broj istrazivanja je uraden o pozitivnom utjecaju mediteranske prehrane na nase zdravlje te sa vama dijelim neka iz moje prve mediteranske kuharice Moja mediteranska dijeta te su ona i jedna od najnovijih
Mediteranska prehrana čuva srce i smanjuje postprandijalnu lipemiju- ovo je vrlo dinamično stanje pri kojem se razina masti u tijelu mijenja tijekom dana, odnosno od 2 do 12 sati nakon što smo pojeli hranu bogatu mastima. Jednostavnije, nakon obroka pojavljuju se masnoće u krvotoku Istraživanje je objavljeno u kolovozu 2011., trajalo je tri mjeseca i uključivalo 135 odraslih ljudi ― 52 muškarca i 83 žene (svi s umjerenim kardiovaskularnim rizikom), od kojih su neki slijedili principe mediteranske dijete, a drugi bili na niskomasnoj dijeti koju je kreirao American Heart Association. Pokazalo se da su oni koji su slijedili načela mediteranske dijete mnogo efikasnije smanjili postprandijalnu lipemiju, što je dokaz da mediteranska dijeta čuva srce.
Istraživanje iz rujna 2011. (Gil. Ortega & Maldonado) potvrđuje da unos namirnica temeljenih na integralnim žitaricama dva do tri puta dnevno za 20 do 30 posto smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, 20–30 posto umanjuje rizik od dijabetesa tipa 2 te integralne žitarice i njihovi proizvodi imaju preventivnu ulogu kod kolorektalnog karcinoma, polipa, hormonskih karcinoma, karcinoma gušterače i ostalih karcinoma probavnog sustava.
Prema posljednjem španjolskom istraživanju (Escrich, Moral & Solanas), umjeren unos ekstradjevičanskog maslinova ulja tijekom života doista se čini kao vrlo zdrav odabir koji smanjuje pojavu karcinoma dojke, a kada je dijagnosticiran, pozitivno utječe na izlječenje.
Cons – teško da mogu kritizirati generalno ovakav način prehrane no dešava se da ponekad iako odaberemo mediteranske namirnice može ih se kombinirati sa raznim masnim umacima, rafiniranim tijestima, prevelikom količinom sećera sto moze poremetiti zdravstvene benefite mediteranskih tipicnih namirnica. Stoga da bi efekat ove prehrane bio potpun vazno je voditi racuna o glikemijskom indeksu namirnica odnosno odabirati namirnice nizeg GI sto znaci da ce one postepeno otpustati secer u krv te tako cemo prevenirati prejedanje i odrzati sto zdravijom razinu secera u krvi.
Presuda – Najzdraviji tip prehrane danas poznat koji koristi lokalne , sezonske i minimalno obradene namirnice, te završavam kao što kažem i u svojoj knjizi – Zasto traziti neke druge trendove kada je najzdraviji upravo kod nas?!
